O super-organizmima, antibioticima i seksu između bakterija

Mnogo kvalitetan simpozij o higijeni u Zell am See

(c) Hagleitner Hygiene International

(c) Hagleitner Hygiene International

(c) Hagleitner Hygiene International

Zell am See (OTS) - Sa medicinske točke gledišta je dokazano: „Nismo sami.“ Makar da u početku to zvuči kao pseudo nauka. Zato što je najmanji broj ćelija u ljudskom tijelu ljudski. Deset puta je više tuđih mikroorganizama. I oni su odlučujući za ljudsko tijelo: u crijevima, u plućima, na koži i sluzokoži – praktično svuda, od vrha glave do prstiju na nogama. Niti jedan dio ljudskog tijela nije zaštićen od njih, nigdje ne može bez klica. Ni plodove vode, niti mokraća – iako se dugo vremena vjerovalo u to. Ukupno u ljudskom tijelu žive 100 bilijuna mikroorganizama. I izgleda da svaki od njih djeluje cjelovito.

Na primjer Helicobacter pylori. Štapićasta bakterija je agresivna. Ona pričinjava stomačna oboljenja: upale, čireve, čak i rak. Ali može li da nas zaštiti od astme?

Pitanja kao ovo su doveli u Zell am See ljekare, specijaliste za higijenu i druge zainteresovane. Po pozivu Hagleitner Hygiene – za učešće u međunarodnom forumu Hagleitner-a o pitanjima higijene. On je održan 7. i 8. juna u kongresnom centru Ferry Porsche. Sa visokokompetentnim ekspertima.

Za forum je stiglo preko 90 gostiju. Da učestvuju u izveštajima, da razmjenjuju informacije i da definiraju zajedno: Što je State-of-the-Art tehnologija? U kompleksu od tema: „Naš mikrobiom i njegovo značenje za prevenciju infekcija“.

Do kakvih je zaključaka stigao simpozij? Ovdje je izneseno pet najvažnijih teza – na profesionalnom jeziku specijalista: 

Mikrobiom i sprječavanije infekcija

„Najviše mikroorganizama ima u crijevima, u uspoređenju sa ostalim dijelovima tijela. Ako pravilno uzajamno djeluju, oni bi mogli da nas zaštite od crijevnih tegoba. To što se dešava u crijevima, ima ne samo lokalan značaj. Jer mikroorganizmi tamo utiču praktično na sve procese u tijelu: Kod oboljelih od dijabetesa mikrobiom izgleda različitije, nego kod oboljelih od kardio-vaskularnih bolesti. Kod autizma su različitiji, nego kod astme. U međuvremenu ljekari pokušavaju preko crijeva utjecati na vaginalnu floru, najčešće protiv vaginalnih gljivica. Tako, kako je „dobra“ crijevna flora prilagođena za to da djeluje preventivno protiv bolničkih infekcija. Sve to postavlja higijenu u značajan kontekst, upravo u kontekstu brige o mikrobiomu.“

Privatni predavač Dr. Markus Hell – MEDILAB (s akcentom na mikrobiologiju i higijenu; studijska laboratorija na privatnom medicinskom univerzitetu Paracelsus u Zalcburgu) 

Crijeva su kao rezervoar za rezistentne na antibiotike klice

„Crijeva su nam središnje mjesto u organizmu, također, i za predavanje na genetske informacije. I stanovnici crijeva, kao što su bakterije, znaju to koristiti: One mogu, takoreći, da prave seks između sebe. Ne da bi se razmnožavale, nego da bi razmjenjivale plazmide. To su mali sastavni dijelovi DNK sa posebnim potencijalom. Na primjer, protiv antibiotika. Premda: Rezistentnost na antibiotike može da se prenosi. Čak i preko faga: To su virusi koji napadaju samo bakterije. Bakterije koje nakon toga postaju rezistentne na antibiotike. Jer su fage, također, u stanju unositi gene rezistentnosti u genetičku supstancu bakterija. Otuda u crijevima postoji velika količina gena rezistentnosti, mnogo više, nego što se do sada smatralo.“

Prof. Dr. Béatrice Grabein – bolnica univerziteta u Minhenu 

Antibiotici, probiotici i crijevni mikrobiom

„Čak samo jednotjedni prijem antibiotika može značajno promijeniti crijevni mikrobiom. Kod većine zdravih odraslih prethodno stanje se vraća nakon nekoliko tjedana. Ali kod male djece antibiotici mogu imati utjecaj sa mnogo ozbiljnijim posljedicama. Proučavanja pokazuju da antibiotsko liječenje u ranom dječjem uzrastu se može povezati sa nadnormalnom težinom u kasnijim etapama života.“

Vanredni profesor, privatni predavač, Dr. Ines Zollner-Schwetz – Medicinski univerzitet u Gracu 

Zaštita od infekcija disajnih putova preko mikrobioma u respiratornom traktu

„Bakterije, virusi i gljivice imaju, takoreći ‚mnogo zraka‘: Ispod našeg epiglotisa ima mnogo takvih, čak i kada smo zdravi, i one dostižu čak do najdubljih dijelova pluća. Ima takve zavisnosti: Što su mikrobi raznovrsniji, to je zdravlje disajnih putova stabilnije. I obrnuto: Što je više štetnih mikroorganizama, to je veći problem. To je očevidno kod hroničnih bolesti, kao što je cistična fibroza. Tu se raznovrsnost mikroba u disajnim putovima neprestano smanjuje, proporcionalno trajanju i težini bolesti.“

Privatni predavač Dr. Angela Zacharasiewicz – stariji ljekar, odjeljenje za pedijatriju i adolescentnu medicinu, bolnica Wilhelminenspital Beč 

Mikrobiom/mikrobiota kože i sluzokože – promjene kod antiseptika kože i sluzokože

„Na našoj koži je trajno nastanjena takozvana rezidentna flora. Neke vrste mikroorganizama se mogu otkriti kod svih ljudi, nezavisno od mjesta i načina života. Različita od njih je prolazna flora koja nastanjuje kožu kao rezultat utjecaja životnog okoliša. Protiv nje djeluje kratka antiseptika. Najčešće samo protiv nje, ne dotičući se trajno mikrobioma. Drugačije je kod dugotrajne antiseptike: Tada su moguće ozbiljne promjene koje dotiču čak i rezidentnu floru. Pri tom mikroorganizmi reaguju različito. Neke grupe preovlađuju na račun drugih. Ako to traje dugo vremena, može dovesti do infekcije.“

Dr. Arno Sorger – izvršni direktor firme W.H.U. GmbH 

Što je zajedničko između zdravlja i higijene

Međunarodni forum o higijeni, na inicijativu Hagleitner Hygiene se održava 2018. g. po drugi put. Od 2017. g. on je svake godine fiksirana točka u programu u Zell am See. Jer riječ higijena dolazi od Higija – antičko mitološko ime: Drevni grci su smatrali Higiju boginjom zdravlja.

 

Upiti i kontakt:

Hagleitner Hygiene International GmbH
Bernhard Peßenteiner
portparol za štampu
+43 5 0456-11303
bernhard.pessenteiner@hagleitner.at
http://www.hagleitner.com