O super-organizmima, antibioticima i seksu između bakterija

Mnogo kvalitetan simpozijum o higijeni u Zell am See

(c) Hagleitner Hygiene International

(c) Hagleitner Hygiene International

(c) Hagleitner Hygiene International

Zell am See (OTS) - Sa medicinske točke gledišta je dokazano: „Nismo sami.“ Makar da u početku to zvuči kao pseudo nauka. Zato što je najmanji broj ćelija u ljudskom telu ljudski. Deset puta je više tuđih mikroorganizama. I oni su odlučujući za ljudsko telo: u crevima, u plućima, na koži i sluzokoži – praktično svuda, od vrha glave do prstiju na nogama. Niti jedan deo ljudskog tela nije zaštićen od njih, nigde ne može bez klica. Ni plodove vode, niti mokraća – iako se dugo vremena verovalo u to. Ukupno u ljudskom telu žive 100 biliona mikroorganizama. I izgleda da svaki od njih deluje celovito.

Na primer Helicobacter pylori. Štapićasta bakterija je agresivna. Ona pričinjava stomačna oboljenja: upale, čireve, čak i rak. Ali može li da nas zaštiti od astme?

Pitanja kao ovo su doveli u Zell am See lekare, specijaliste za higijenu i druge zainteresovane. Po pozivu Hagleitner Hygiene – za učešće u međunarodnom forumu Hagleitner-a o pitanjima higijene. On je održan 7. i 8. juna u kongresnom centru Ferry Porsche. Sa visokokompetentnim ekspertima.

Za forum je stiglo preko 90 gostiju. Da učestvuju u izveštajima, da razmenjuju informacije i da definiraju zajedno: Šta je State-of-the-Art tehnologija? U kompleksu od tema: „Naš mikrobiom i njegovo značenje za prevenciju infekcija“.

Do kakvih je zaključaka stigao simpozijum? Ovde je izneseno pet najvažnijih teza – na profesionalnom jeziku specijalista: 

Mikrobiom i sprečavanje infekcija

„Najviše mikroorganizama ima u crevima, u poređenju sa ostalim delovima tela. Ako pravilno uzajamno deluju, oni bi mogli da nas zaštite od crevnih tegoba. To što se dešava u crevima, ima ne samo lokalan značaj. Jer mikroorganizmi tamo utiču praktično na sve procese u telu: Kod obolelih od dijabetesa mikrobiom izgleda različitije, nego kod obolelih od kardio-vaskularnih bolesti. Kod autizma su različitiji, nego kod astme. U međuvremenu lekari pokušavaju preko creva da utiču na vaginalnu floru, najčešće protiv vaginalnih gljivica. Tako, kako je „dobra“ crevna flora prilagođena za to da deluje preventivno protiv bolničkih infekcija. Sve to postavlja higijenu u značajan kontekst, upravo u kontekstu brige o mikrobiomu.“

Privatni predavač Dr. Markus Hell – MEDILAB (s akcentom na mikrobiologiju i higijenu; studijska laboratorija na privatnom medicinskom univerzitetu Paracelsus u Zalcburgu) 

Creva su kao rezervoar za rezistentne na antibiotike klice

„Creva su nam središnje mesto u organizmu, takođe, i za predavanje na genetske informacije. I stanovnici creva, kao što su bakterije, znaju da koriste to: One mogu, takoreći, da prave seks između sebe. Ne da bi se razmnožavale, nego da bi razmenjivale plazmide. To su mali sastavni delovi DNK sa posebnim potencijalom. Na primer, protiv antibiotika. Premda: Rezistentnost na antibiotike može da se prenosi. Čak i preko faga: To su virusi koji napadaju samo bakterije. Bakterije koje nakon toga postaju rezistentne na antibiotike. Jer su fage, takođe, u stanju da unose gene rezistentnosti u genetičku supstancu bakterija. Otuda u crevima postoji velika količina gena rezistentnosti, mnogo više, nego što se do sada smatralo.“

Prof. Dr. Béatrice Grabein – bolnica univerziteta u Minhenu 

Antibiotici, probiotici i crevni mikrobiom

„Čak samo jednonedeljni prijem antibiotika može značajno da promeni crevni mikrobiom. Kod većine zdravih odraslih prethodno stanje se vraća nakon nekoliko nedelja. Ali kod male dece antibiotici mogu da imaju uticaj sa mnogo ozbiljnijim posledicama. Proučavanja pokazuju da antibiotsko lečenje u ranom dečjem uzrastu može da se poveže sa nadnormalnom težinom u kasnijim etapama života.“

Vanredni profesor, privatni predavač, Dr. Ines Zollner-Schwetz – Medicinski univerzitet u Gracu 

Zaštita od infekcija disajnih puteva preko mikrobioma u respiratornom traktu

„Bakterije, virusi i gljivice imaju, takoreći ‚mnogo vazduha‘: Ispod našeg epiglotisa ima mnogo takvih, čak i kada smo zdravi, i one dostižu čak do najdubljih delova pluća. Ima takve zavisnosti: Što su mikrobi raznovrsniji, to je zdravlje disajnih puteva stabilnije. I obrnuto: Što je više štetnih mikroorganizama, to je veći problem. To je očevidno kod hroničnih bolesti, kao što je cistična fibroza. Tu se raznovrsnost mikroba u disajnim putevima neprestano smanjuje, proporcionalno trajanju i težini bolesti.“

Privatni predavač Dr. Angela Zacharasiewicz – stariji lekar, odeljenje za pedijatriju i adolescentnu medicinu, bolnica Wilhelminenspital Beč 

Mikrobiom/mikrobiota kože i sluzokože – promene kod antiseptika kože i sluzokože

„Na našoj koži je trajno nastanjena takozvana rezidentna flora. Neke vrste mikroorganizama se mogu otkriti kod svih ljudi, nezavisno od mesta i načina života. Različita od njih je prolazna flora koja nastanjuje kožu kao rezultat uticaja životne sredine. Protiv nje deluje kratka antiseptika. Najčešće samo protiv nje, ne dotičući se trajno mikrobioma. Drugačije je kod dugotrajne antiseptike: Tada su moguće ozbiljne promene koje dotiču čak i rezidentnu floru. Pri tom mikroorganizmi reaguju različito. Neke grupe preovlađuju na račun drugih. Ako to traje dugo vremena, može da dovede do infekcije.“

Dr. Arno Sorger – izvršni direktor firme W.H.U. GmbH 

Šta je zajedničko između zdravlja i higijene

Međunarodni forum o higijeni, na inicijativu Hagleitner Hygiene se održava 2018. g. po drugi put. Od 2017. g. on je svake godine fiksirana točka u programu u Zell am See. Jer reč higijena dolazi od Higija – antičko mitološko ime: Drevni grci su smatrali Higiju boginjom zdravlja.

 

Upiti i kontakt:

Hagleitner Hygiene International GmbH
Bernhard Peßenteiner
portparol za štampu
+43 5 0456-11303
bernhard.pessenteiner@hagleitner.at
http://www.hagleitner.com